O povijesti Hrvatskog mikroskopijskog društva

Objavljeno:
25. svibnja 2022.

govor dr.sc. Danijele Poljuha suvoditeljice 4. hrvatskog mikroskopijskog kongresa, održan 18.5.2022. u Poreču

Danas smo se okupili na 4. Hrvatskom mikroskopijskom kongresu, organiziranom povodom 30. godišnjice samostalnoga djelovanja Hrvatskog mikroskopijskog društva.

Hrvatsko mikroskopijsko društvo započelo je rad kao Sekcija za elektronsku mikroskopiju Hrvatskog prirodoslovnog društva u jesen 1983. godine na prijedlog prof. dr. Zvonimira Devidéa, koji je izabran za prvog pročelnika Sekcije. Zadaća sekcije je bila okupljanje znanstvenika i stručnjaka svih struka koji u svom istraživanju i radu koriste mikroskopijske metode, prvenstveno one elektronsko-mikroskopijske.

Djelovanje Sekcije odvijalo se kroz održavanje redovitih predavanja, kolokvija, seminara i simpozija i u početku su sastanci održavani u prostorijama HPD-a, u Ilici 16 u Zagrebu. Prvi redoviti sastanak Sekcije održan je 20. studenog 1984. godine i na njemu je bilo 13 prisutnih članova. Zapisničarka na tome sastanku, Alenka Hloušek-Radojčić, danas profesorica na University of Delaware u SAD-u, prisjeća se ovoga dana:

Iako su interes i potreba za osnivanjem Društva postojali godinama prije toga, do osnivanja Društva trebalo je proći dosta vremena. Prof. Devidé u Monografiji „Elektronska mikroskopija u Hrvatskoj“, iz 2012., autora Dragutina Baumana i Srećka Gajovića, o tome kaže:

„Osobno, da budem iskren, nisam imao volje za osnutak Društva za elektronsku mikroskopiju jer sam vidio ogroman broj ljudi koji su bili zainteresirani samo koristiti instrument i motati se oko njega, ali vrlo malo ili nikoga zaista zainteresiranog sjediti uz instrument i tamo se gnjaviti, tj. odgovarajuće raditi s njim. Zato, najiskrenije rečeno, nisam želio to društvo. No to je bio imperativ vremena, sve je bilo socijalizirano, sve je moralo ići po nekakvim zadanim principima. I tako smo pod tim pritiskom, jer je Beograd imao Društvo, pa Ljubljana također, morali i mi osnovati svoje.“

Monografija „Elektronska mikroskopija u Hrvatskoj“, iz 2012., autora Dragutina Baumana i Srećka Gajovića

Prof. dr. Nikola Ljubešić i sada aktivan član Društva, o ovoj temi kaže:

„Teško je reći kako je to počelo. Kontinuirano se javljala potreba da napravimo neko Društvo, organizaciju koja će voditi tu mikroskopiju. Sama ideja pojavila se puno ranije, no prof. Devidé je rekao: „Nemojmo ići prebrzo, idimo polako.“ Možda je i imao pravo. On je gledao na to mnogo šire i to sa stanovišta da EM nije samo jedna struka nego pokriva sve struke. Tada je došao na ideju da bi bilo dobro da Društvo djeluje u okviru Hrvatskog prirodoslovnog društva koje je naše najstarije i multidisciplinarno društvo te bi i sekcija na taj način mogla biti multidisciplinarna i djelovati bez protežiranja pojedinih struka. Tako je nastala Sekcija za EM u okviru HPD-a.“

Usmeno priopćenje, Nikola Ljubešić

Rad Sekcije bio je organiziran u četiri jedinice prema području znanstvenog djelovanja, i to:

• Rasterska elektronska mikroskopija;
• Materijali;
• Biomedicina i
• Citologija.

Sekcija je tada imala 40 članova, a stav je bio da članovi Sekcije mogu biti postati sve osobe koje u svom istraživačkom ili stručnom radu koriste elektronsko-mikroskopsku tehniku, uključivši tehničare i laborante. Sekcija uskoro postaje dio Saveza društava za elektronsku mikroskopiju Jugoslavije.

U periodu u kojemu je Društvo djelovalo kao Sekcija HPD-a i sastavni dio Jugoslavenskog društva, važno je istaknuti sljedeće:

Društvo u tom periodu vodili najprije dr. Zvonimir Devidé, a nakon toga dr. Nikola Ljubešić (1989-1994). U to je vrijeme Društvo organiziralo 5. Jugoslavenski simpozij iz elektronske mikroskopije, održan na Plitvicama u svibnju 1986.

„Tada su se okupili svi jugoslavenski mikroskopičari, a došli su i ugledni gosti iz inozemstva i to je bio prvi pravi izlazak hrvatske elektronske mikroskopije na svjetsku mikroskopijsku pozornicu“ – sjeća se dr. Ljubešić. „Smatram da je Društvo odigralo važnu ulogu u napretku u mikroskopije u Hrvatskoj. Kroz Društvo, smo mi postali vrlo široki. Prvo unutar Zagreba i Hrvatske, a onda i prema van. To je bilo nešto što je jako dobro i baš ta multidisciplinarnost nam je puno pomogla. U Društvu smo imali redovite sastanke koji su bili jako dobro posjećeni, dolazili su nam vrlo različiti ljudi, članovi Društva ali i oni izvana, i to je doprinijelo tome da ljudi počnu shvaćati što je mikroskopija.“

Nezanemariva je upravo ta, društvena komponenta, koja je Društvu uvijek davala neku vrstu tople „obiteljske“ note. Članovi Društva od samoga su se početka voljeli nalaziti i družiti i uvijek je to doprinosilo povezivanju, suradnjama i novim idejama. Pomagalo je i to što je u blizini bilo dobrih slastičarni i kavana i toga se svi rado sjećaju.

U jednome trenutku, 1991. pomoglo je i to što je zgrada u Ilici 16 imala svoje sklonište. Tih su ratnih godina redovito održavani godišnji sastanci na kojima se predstavljao rad mikroskopičara. No, i to je vrijeme donijelo svoje imperative.

---

Nakon raspada Jugoslavije i osamostaljenja Hrvatske, 1992. godine osamostaljuje se i Društvo koje postaje Hrvatsko društvo za elektronsku mikroskopiju (HDEM). Na osnivačkoj skupštini održanoj 13. studenog 1992. na kojoj je bilo 22 prisutnih, dr. Nikola Ljubešić jednoglasno je izabran za predsjednika. Tada je prihvaćen i prijedlog teksta Statuta Društva. Iste su godine dr. Zvonimir Devide i dr. Mercedes Wrischer proglašeni počasnim članovim Društva zbog posebnih zasluga u razvoju EM i radu Društva.

U narednim godinama Društvo su vodili: dr. Ognjen Milat (1994-1997), dr. Đuro Vranešić (1997-2004), dr. Srećko Gajović (2005-2011), dr. Nenad Tomašić (2012), dr. Igor Weber (2013-2015), dr. Andreja Gajović (2016-2021), a trenutna je predsjednica dr. Suzana Šegota.

Od 1994. Društvo je član Europskog mikroskopijskog društva (European Microscopy Society) – nekadašnjega vijeća Europskih društava za elektronsku mikroskopiju – CESEM (Committee of European Societies for Electron Microscopy), a 1998. postaje punopravnim članom Međunarodne federacije društava za mikroskopiju IFSEM (International Federation of Societies for Microscopy).

Još jedna promjena događa se 2006. godine. U želji da svoje djelovanje proširi na područje svih vrsta mikroskopije, Društvo mijenja ime i postaje Hrvatsko mikroskopijsko društvo u skladu s preporukama europskog i svjetskog udruženja mikroskopičara i ovo je ime zadržalo do danas. Iste godine izdana je Deklaracija HMD-a o promicanju mikroskopije u obrazovnim sadržajima. U deklaraciji se ističe multidisciplinarnost mikroskopije, kao i nužnost vrhunske izobrazbe mikroskopičara. Njome se želi potaknuti povezivanje praktične primjene mikroskopije s obrazovnim procesom te objedinjavanje znanja hrvatskih stručnjaka u obrazovanju novih mikroskopičara.

2007. godine izlazi i Deklaracija o korištenju kapitalne opreme, kojom se želi povećati iskorištenost opreme i u kojoj se ističe da bi svi mikroskopi trebali biti dostupni svim potencijalnim korisnicima u Hrvatskoj, i gdje se dostupnost mikroskopa regulira posebnim uputama.

---

Važno je spomenuti i da članovi HMD-a redovito sudjeluju na nacionalnim i međunarodnim skupovima, ali ih i organiziraju. Tako je npr. 1. kongres HDEM održan hotelu Sheraton u Zagrebu 1999., zatim 2. Hrvatski mikroskopijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem u Topuskom, 2006. Nakon toga, 2012. godine, održan je Hrvatski mikroskopijski simpozij u Puli, a 3. kongres HMD-a s međunarodnim sudjelovanjem u Zadru 2015. U Dubrovniku je 2017. godine održan 17. Međunarodni sastanak europske inicijative za svjetlosnu mikroskopiju ELMI (International European Light Microcsopy Initiative Meeting), a iste godine u Rovinju Multinacionalni kongres mikroskopije (MCM) (Multinational Congress of Microscopy) i to po prvi u Hrvatskoj, nakon onoga održanog u Puli 2003. godine. Sve su to bila događanja koja su okupila veliki broj stručnjaka iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Danas Hrvatsko mikroskopijsko društvo ima 166 članova. Redovito se održavaju mjesečni i godišnji sastanci te radionice i znanstveno-edukativni skupovi diljem Hrvatske. Od 2020. godine sastajemo se i virtualno i „hibridno“ kako to danas volimo reći. Posebna se pažnja posvećuje popularizaciji mikroskopije i dostupnosti svih informacija vezanih uz mikroskope i mikroskopiju na internetskim stranicama Društva.

Nova vremena donose i nove tehnologije i nove načine komunikacije. Nastojimo stoga biti aktivni i na društvenim mrežama (Mikroskop.i.JA na netu | Facebook, Hrv. mikroskopijsko društvo (@mikroskop.i.ja) • Instagram photos and videos).

---

Ako danas upitate neke od osnivača Društva jesu li zadovoljni njegovim radom i što bi savjetovali sadašnjem i budućem vodstvu Društva, reći će vam:

„Društvo nije isto kao nekada i to je dobro. Ni ne treba biti. Mladi ljudi imaju snage ostvariti nove ideje i dati nove sadržaje i to je ono što znanost tjera naprijed. Samo Društvo radi dobro, ne bi trebalo ništa temeljno mijenjati. Ono je svojom širinom napravilo vrlo veliki iskorak. Puno ljudi znači puno novih ideja, no ono što je važno je suradnja. Povezivanjem ljudi koji rade vrlo različite tehnike može jako puno pomoći i napredovati. Što više surađivati i međusobno se pomagati ključ je osobnog, ali i globalnog napretka.“

Pitali smo ih i ovo: „Što biste poručili današnjim mladim mikroskopičarima i studentima koji imaju interes za mikroskopiju? Trebaju li se baviti mikroskopijom i zašto?“ Svi su se upitani složili u jednom:

„Da. Trebaju se baviti mikroskopijom. Mikroskopija sasvim sigurno ima budućnost. Danas je dostupnost metoda puno veća i treba koristiti i kombinirati što više metoda. Ali mikroskopija će uvijek biti nešto posebno.“

Isto su mislili i oni prije njih. Sitnozor i nadsitnozor (svjetlosni i elektronski mikroskop) fascinirali su generacije znanstvenika i stručnjaka prije nas. Crtice iz povijesti možete vidjeti u našoj izložbi pod nazivom „Od sitnozora do modernih mikroskopa“ organiziranoj povodom 30. godišnjice samostalnog djelovanja Društva.

Ova se izložba sastoji iz šest cjelina u kojima se kronološki i tematski obrađuje razvoj svjetlosne i elektronske mikroskopije u Hrvatskoj, kroz priče o mikroskopima i ljudima, ispričane fotografijom i pisanom riječi. Izložba obuhvaća samo mali dio povijesnih materijala i početak je većeg projekta kojega se nadamo realizirati u narednim godinama.

IZLOŽBA: “Od sitnozora do modernih mikroskopa”

Puno je još toga za reći i ispričati. Puno je poruka i pouka koje nam mikroskopija i zaljubljenici u nju mogu prenijeti. Na nama je da naučeno primijenimo i prenesemo generacijama koje dolaze.

Na samom kraju, preostaje mi još samo poželjeti Vam uspješan rad na ovom našem kongresu te ugodan boravak u Poreču i Istri.

dr.sc. Danijela Poljuha, suvoditeljica 4. hrvatskog mikroskopijskog kongresa

---