IZLOŽBA: “Od sitnozora do modernih mikroskopa”

Objavljeno:
25. svibnja 2022.

IZLOŽBA POSVEĆENA POVIJESTI MIKROSKOPIJE U SKLOPU 4. HRVATSKOG MIKROSKOPIJSKOG KONGRESA

Povodom 30. obljetnice samostalnog djelovanja Hrvatskog mikroskopijskog društva i 40. obljetnice osnutka Sekcije za elektronsku mikroskopiju Hrvatskog prirodoslovnog društva, u Poreču je od 18. do 20. svibnja 2022. organiziran 4. Hrvatski mikroskopijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem. Bila je to prilika za povezivanje mikroskopičara iz različitih sektora, posebno značajna zbog mogućnosti održavanja uživo. Detalji o kongresu opisani su u kratkom impressumu s kongresa, a mogu se naći i na službenim stranicama kongresa (CMC 2022 (irb.hr)), a ovdje prenosimo opis izložbe organizirane u sklopu tog kongresa.

Od sitnozora do modernih mikroskopa – priče o mikroskopima i ljudima

 Naglasak izložbe bio je na povezivanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti mikroskopije. Motivirani bogatim, ali i nedovoljno poznatim povijesnim naslijeđem hrvatske mikroskopije kao i hrvatske znanosti u cjelini te potrebom da slijedimo povijesne primjere i prenesemo ih generacijama koje dolaze, koncipirali smo izložbu u šest cjelina. U njima je kronološki i tematski obrađen razvoj mikroskopije u Hrvatskoj, kroz priče o mikroskopima i ljudima, ispričane fotografijom i pisanom riječi.

U prvoj cjelini, naslovljenoj „O mikroskopima i ljudima“ autorice izložbe Danijela Poljuha, Mirela Uzelac i Vida Strasser prikazale su nekoliko crtica iz povijesti kroz popularno-znanstvene članke o svjetlosnom mikroskopu, tzv. sitnozoru i elektronskom mikroskopu (nadsitnozoru) objavljene u časopisu Priroda 1915. i 1942. godine. Svoje mjesto našla je ovdje i priča o prvom elektronskom mikroskopu na prostoru bivše Jugoslavije kojega je 1953. godine u sklopu svojega diplomskog rada izradio Nedeljko Duško Košuta, mladi suradnik na Institutu Ruđer Bošković.

Povijest hrvatske svjetlosne mikroskopije obrađena je u posebnoj cjelini, u kojoj su, između ostalog prikazani neki od znanstvenih radova naših znanstvenika objavljeni 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća u vrhunskim znanstvenim časopisima kao što su Nature, Phytopathology ili Protoplasma. Tradicija mikroskopiranja i edukacije u ovom interdisciplinarnom području ilustrirana je prikazom skripti „Tehnička mikroskopija“ autora dr. sc. Bogdana Varićaka iz 1947. godine. Ova skripta prethodila je prvom mikroskopijskom udžbeniku na ovim prostorima „Mikroskop: teoretske osnove praktične mikroskopije“ koji je napisao isti autor 1950. godine.

Istaknuto mjesto u izložbi zauzele su žene pioniri mikroskopije u Hrvatskoj. Kroz priče o tri znanstvenice koje su svojim radom doprinijele hrvatskoj znanosti, a posebno razvoju mikroskopije, ispričana je i priča o počecima ženskog visokog obrazovanja u Hrvatskoj, kao i o položaju žena u znanosti. Priče su to o Vjeri Petaj Fink (1894.-1987.), prvoj doktorici znanosti iz područja botanike u Hrvatskoj, Vandi Kochansky-Devidé (1915.-1990.), geologinji i paleontologinji i prvoj ženi redovitoj članici Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti te Mercedes Wrischer (1929.-2011.), biologinji i prvoj doktorici znanosti iz područja elektronske mikroskopije.

Četvrta cjelina izložbe bila je posvećena tzv. Zagrebačkoj školi elektronske mikroskopije, tradiciji mikroskopiranja potekloj iz Laboratorija za elektronsku mikroskopiju IRB-a, 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća u svijetu prepoznatljivoj po vrhunskoj kvaliteti rada. Izložene su originalne elektronskomikroskopske fotografije iz perioda 1954.-1986. objavljene u vrhunskim znanstvenim časopisima ili udžbenicima, koje se i danas koriste u obrazovne svrhe.

Popularizacija mikroskopije bila je tema pete cjeline izložbe. Izložene su fotografije nastale u sklopu znanstvenih istraživanja koje su autori ustupili u svrhu popularizacije mikroskopije, u sklopu programa Hrvatskog mikroskopijskog društva (HMD) MikroskopiJA na netu.  Ovim programom članovi HMD-a kroz radionice, snimanje promotivnih videa te druge popularizacijske aktivnosti nastoje pokazati mladima primjenjivost znanja naučenog u školi, potaknuti ih na razvoj vlastitih ideja i usmjeriti ih na daljnje obrazovanje u STEM područjima. Pokazujući im na praktičnim i vizualno atraktivnim primjerima kako znanje stečeno u školi znanstvenici koriste u svakodnevnom radu, mladima se pristupa kroz medije koje oni najbolje poznaju, uporabom koncepta „vidim-razumijem-primjenjujem“.

Izložba završava dijelom posvećenom budućnosti mikroskopije u kojem su prikazane radionice mikroskopiranja organizirane za djecu i mlade, koji su budućnost hrvatske mikroskopije i hrvatske znanosti i u čije se obrazovanje na ovaj način želi i mora ulagati. 

Važno je naglasiti da je izložba nastala zahvaljujući podršci brojnih članova HMD-a, a nadasve velikoj potpori prof. dr. sc. Nikole Ljubešića, koji je vrijednim informacijama, ustupljenim povijesnim materijalima i dragocjenim svjedočanstvom o nekim prošlim, naizgled posve drugačijim, ali u mnogočemu ipak istim vremenima, doprinio vjerodostojnosti, tonu i poruci izložbe.

Priče ispričane ovdje, slijedeći nit vremena, svjetla i elektrona, samo su maleni dio naše bogate povijesne znanstvene baštine te prvi korak u nastojanjima da se toj povijesti i uzorima koje ona krije pristupi s pažnjom i poštovanjem koje zaslužuju. Ujedno je to i pokušaj da se na ovaj način na trenutak zaustavi vrijeme, u mikrosvijetu uhvati veličina, pronađe nada i sve to, u paketu slike i riječi  ovjekovječi za one koji dolaze iza nas.