Popularizacija znanosti – prikupljanje mikroskopijskih slika

Ljeto je pred vratima, a to znači samo jedno, slijedi nam godišnji odmor. Sigurna sam da ga dio vas provodi kupajući se u moru i opuštajući se u debelom hladu uz neizbježan zvuk cvrčaka. E pa ova objava će biti #appreciationpost za sve naše borove koji nam taj hlad omogućuju. 🌲 Na fotografiji je prikazana pelud bora snimljena elektronskim mikroskopom. Pelud ili polen čine sitna mikroskopska zrnca koja se nalaze u peludnicama prašnika ("muški" dio biljke). Veličina peludnog zrnca se kreće od 2 µm do 250 µm te ovisi o vrsti oprašivanja. Pelud biljaka koje se oprašuju vjetrom je sitna, suha s glatkom površinom, a pelud biljaka koje oprašuju kukci je krupnija, ljepljiva i s izraslinama na površini. Oblik peludi varira od vrste do vrste pa tako postoje peludna zrnca koja su okruglasta, jajasta, loptasta ili totalno drugačijih nepravilnih formi. Više o temi možete pročitati na https://zzjziz.hr/index.php?id=154. Zahvaljujemo se Istarskom veleučilištu (Centar METRIS) iz Pulešto su nam ustupili ovu iznimno interesantnu fotografiju, a vas pozivamo da nam se obratite na 📥 info@mikroskopija.hr 📥 ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom. We are waiting for you! 🫶 #microscopy #electronmicroscopy #pollen #pine

Ivančica ili margareta (Leucanthemum vulgare Lam.) je trajna zeljasta biljka rasprostranjena na području Sjeverne Amerike, Europe, Australije i Novog Zelanda. Možemo je pronaći na suhim ili vlažnim livadama i travnjacima te uz šumske puteve i čistine. Izvor: https://www.plantea.com.hr/ivancica/ Zahvaljujemo se Istarskom veleučilištu (Centar METRIS) iz Pule što su nam ustupili ovu jako zanimljivu fotografiju 🫶, a vas pozivamo da nam se obratite na info@mikroskopija.hr ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom. 📩 #microscopy #electronmicroscopy #plants #pollen

Na fotografiji možete vidjeti pelud maslačka. Stari Grci su ga koristili kao lijek protiv očne bolesti taraxis od čega je na kraju izveden i latinski naziv biljke, Taraxacum officinale. Maslačak je zeljasta biljka iz porodice glavočika, rasprostranjena u cijeloj Europi i Aziji. Možemo ga pronaći na gotovo svakoj livadi, na pašnjacima, u vrtu pa čak i u planinama. Dobra je medonosna biljka, a i od davnih dana se koristi kao ljekovita biljka. Poznato je da su ga Talijani u 17. stoljeću prvi počeli koristiti kao povrće, a i danas se u tanjuru znaju pronaći svi dijelovi biljke. 😎 Izvor: https://www.plantea.com.hr/maslacak/. Zahvaljujemo se Istarskom veleučilištu (Centar METRIS) iz Pule što su nam ustupili ovu jako zanimljivu fotografiju 🫶, a vas pozivamo da nam se obratite na info@mikroskopija.hr ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom. 📩 #biology #microscopy #electronmicroscopy #plants #dandelion #pollen

Ovaj post posvećujemo svim "limenim ljubimcima", a ujedno vas podsjećamo da vodite brigu o njima tijekom ovih velikih vrućina. 🚗 Aluminij je srebrnobijel, sjajan metal. Danas je njegova upotreba jako raširena, a između ostalog se koristi i za proizvodnju autodijelova. Što je čišći, otporniji je na koroziju, ali mana čistog aluminija je ta da ne posjeduje dobre mehaničke osobine. Stoga posežemo za korištenjem legura aluminija. Kako bi se postigle najbolje mehaničke osobine aluminija dodaju se magnezij, bakar, silicij i cink. S obzirom na namjenu, legure aluminija mogu biti ljevačke ili gnječilačke. Ljevačke legure su namijenjene za lijevanje u kalupe ili tlačno lijevanje dok su gnječilačke legure namijenjene za oblikovanje deformiranjem (valjanje, savijanje). Pri određenim uvjetima, magnezij povećava tvrdoću aluminija i njegovu otpornost na koroziju ali ujedno smanjuje provodljivost dok bakar znatno povećava tvrdoću ali smanjuje otpornost na koroziju. Većina aluminijskih legura koje se liju su s dodatkom silicija. 👀 Zahvaljujemo se Istarskom veleučilištu (Centar METRIS) iz Pule što su nam ustupili ovu fascinantnu fotografiju, a vas pozivamo da nam se obratite na info@mikroskopija.hr ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom. 📩 #microscopy #electronmicroscopy #aluminium #cars #autoindustry Izvori: https://www.impol-tlm.hr/aluminijum/legure-aluminija, prezentacija Legure na bazi aluminija (Ivica Opačak)

Nastavljamo u istom tonu od prošlog tjedna... 😁 Ovoga puta možete vidjeti kako izgleda oko muhe snimljeno elektronskim mikroskopom. Lekciju o kukcima ste već dobili pa se nećemo ponavljati. I kako bi rekao Luka Bulić: "Od svih kukaca i čovjek bi mogao naučit' jednu stvar, kakvog god izgleda i veličine bilo, svako živo biće je dar!" 🥹 Jedan zzzzzujajući pozdrav od nas! 🫶🪰 Zahvaljujemo se Istarskom veleučilištu (Centar METRIS) iz Pule, a vas pozivamo da nam se obratite na info@mikroskopija.hr ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom. 📩 #microscopy #electronmicroscopy #insect #eye

Jeste li čuli za kukce koji razgrađuju plastiku? O da, dobro ste pročitali, postoje kukci koji sadrže enzime (ili bakterije sadrže enzime 🤔) koji razgrađuju plastiku na jednostavnije spojeve. Trenutno je cilj znanstvenika pronaći što više novih kukaca koji imaju sposobnost recikliranja plastike, izolirati enzime te ih poboljšati i proizvesti u velikim količinama. U konačnici, cilj je dobiti produkte koji nisu opasni za okoliš te bi se u isti mogli otpustiti i spojeve koji bi se koristili u ponovnoj proizvodnji plastike. Očito je da ne možemo „napuniti“ oceane s enzimima pa ova tehnologija nažalost ne može pomoći s plastikom koja se već nalazi u okolišu. Ali ono što je sigurno, može revolucionirati dosadašnji sustav recikliranja. I zato dobro razmislite prije nego krenete mahati rukama dok vam kukac bude veselo zujao oko glave! 🐛🦋🪰🪳🐝 Zahvaljujemo se Istarskom veleučilištu (Centar METRIS) iz Pule na ustupljenoj fotografiji, a vas pozivamo da nam se obratite na info@mikrokopija.hr ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom. 📩 #microscopy #electronmicroscopy #insects

Fotografija tjedna: 3D printana plastika. 😎👏 Zahvaljujemo se Istarskom veleučilištu (Centar METRIS) iz Pule, a vas pozivamo da nam se obratite na info@mikroskopija.hr ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom. 📩 #microscopy #electronmicroscopy #plastic #3dprint

Jeste li ikada razmišljali kako pigmenti izgledaju pod mikroskopom? 🤔 Danas vam donosimo priču o ultramarinu, pigmentu blistavo plave boje. Ultramarin je po sastavu natrijev alumosilikat složene strukture koji sadrži i sumpor. Dobiven je iz minerala lazurita te se davnih dana koristio kao slikarska umjetnička boja. Jedno vrijeme se ultramarin smatrao dragocjenijim od zlata te je stoljećima jedini izvor ultramarina bio sušni planinski pojas u sjevernom Afganistanu. Danas se ultramarin dobiva sintetskim putem te je poprilično jeftin i široko dostupan. 😎 Zahvaljujemo se Josipi Bilić iz METRIS-a na ustupljenoj fotografiji, a ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. 📩 #microscopy #lightmicroscope #olympus #Lazurite #pigment #ultramarine

Ako ste ikada imali priliku vidjeti puhača stakla na djelu onda ste možda mogli primijetiti kako se rastaljeno staklo izvlači u vrlo fine niti. Ali tome se ne bismo trebali previše čuditi ako se sjetimo da su i stari Egipćani, Grci i Feničani znali kako napraviti osjetljive staklene niti te kako ih koristiti za različite potrebe u svakodnevnom životu. 👏 U 1800-ima ljudi su počeli eksperimentirati s različitim tehnikama za dobivanje najfinijih staklenih vlakana. Hermann Hammesfahr je 1880. godine u SAD-u izdao prvi patent za proizvodnju staklenih vlakana, a u pitanju je bila tkanina tkana od staklenih vlakana i svile. 👀 Izvor: https://www.tencom.com/blog/the-history-of-fiberglass Zahvaljujemo se Istarskom veleučilištu (Centar METRIS) iz Pule što su nam ustupili ovu prekrasnu fotografiju. 🫶 Ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. Čekamo vas! 📩 #microscopy #electronmicroscopy #glass #fibers #glassfibers

Nedavno smo pisali o dijatomejama no kako se kaže "repetitio est mater studiorum". Ukupno je opisano oko 12 000 vrsta dijatomeja te ih možemo pronaći u skoro svakom vodenom staništu. Jako su osjetljive i daju brzi odgovor na biološke i fizikalno-kemijske promjene u vodi pa ih smatramo izvrsnim biološkim indikatorima. Između ostalog, koriste se kod proučavanja klimatskih promjena, evolucije, monitoringa vode, a upotrebljavaju se i za izradu paste za zube, brušenje kovina te za proizvodnju izolacijskih materijala. Zahvaljujemo se Zorani Kovačević na ustupljenoj fotografiji, a ako želite da objavimo i/ili obojimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. #microscopy #electronmicroscopy #SEM

Možda vas na prvu izgledom podsjeća na spužvu, bakine noklice ili na humani papiloma virus ali na fotografiji se nalazi CaMnO dobiven koprecipitacijom i žarenjem. Ovoga puta nećemo previše komplicirati već ćemo vas pustiti da maštate i uživate u prekrasnoj fotografiji koju nam je ustupila Jelena Macan. Ako želite da objavimo i/ili obojimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. Pišite nam u komentare na što vas je podsjetila priložena fotografija. 🤔🧐 #nojudgement #microscopy #electronmicroscopy #SEM

Upoznajte kalcijev manganit, materijal koji se koristi u razne svrhe, od izrade solarnih čelija, baterija i superkondenzatora, do katalizatora ispušnih plinova. Ako vas zanima kako se sintetizira, preporučujemo diplomski rad Anamarije Havliček (shorturl.at/ajvyZ), a zahvaljujemo njenoj mentorici Jeleni Macan na ustupanju ove mikrografije.

Cinkov acetat je sol koja ima brojne primjene u svakodnevnom životu. Nalazimo ga u sastavu pastila i oralnih sprejeva koji se koriste za suzbijanje simptoma prehlade, a osim toga je sve više prisutan u kozmetičkoj industriji. Ne smijemo izostaviti ni njegovu primjenu u liječenju Wilsonove bolesti. Wilsonova bolest je autosomno recesivna nasljedna bolest uzrokovana mutacijom ATP7B gena te je karakterizira poremećen metabolizam bakra. Nedostatak ili nedovoljna funkcija ATP7B proteina dovodi do smanjenog izlučivanja bakra u žuč te tako dolazi do njegove akumulacije prvenstveno u jetri. Kako bi se spriječile negativne posljedice akumulacije bakra u tkivima, cinkov acetat blokira enteralnu apsorpciju bakra. Zahvaljujemo se Jeleni Macan na ustupljenoj fotografiji, a ako i vi želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. #microscopy #electronmicroscopy

Jeste li znali da dijatomeje imaju sposobnost stvaranja trajnih cista, odnosno spora? Spore padaju na dno tijekom perioda nepovoljnih uvjeta te ''čekaju'' pojavu povoljnih uvjeta kako bi se ponovno aktivirale. Za više informacija o dijatomejama posjetite: https://acta.izor.hr/wp/popisi/fitoplankton/dijatomeje/. Zahvaljujemo se kolegama iz Laboratorija za plankton i toksičnost školjkaša Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji su nam velikodušno ustupili fotografiju ove ljepotice. Ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. Za vas imamo i mali izazov! Pišite nam u komentarima zašto se dijatomeje nazivaju i alge kremenjašice. 🤔 #microscopy #electronmicroscopy #SEM

Zar nije fora, ova kokolitofora? 🙂 A još je više interesantna kada znate da se radi o jednostaničnom organizmu koji se može naći i kod nas u Jadranu, odakle su je izvadili istraživači @Institut za more i priobalje / Institute for Marine and Coastal Research Zahvaljujemo im što su podijelili s nama ovu ljepoticu, a javite nam se ako i vi imate sličnih mikroskopijskih slika koje biste voljeli podijeliti s nama.

Evo još jednog dinoflagelata iz Jadrana koji može prouzročiti probleme o kojima smo vam već ranije pričali. Ako vas zanima kako izgledaju istraživanja ove vrste, osim kolega iz Splita Institut za more i priobalje / Institute for Marine and Coastal Research koji su nam ustupili ove slike (na čemu im iskreno zahvaljujemo), i kolege iz Centra za istraživanje mora u Rovinju su pisali o povećanju pojavnosti ovih vrsta. Više o tome možete pročitati ovdje: http://fulir.irb.hr/279/

#onokad plijesan izgleda fantastično, ili barem kao iz nekog SF filma... ali plijesan roda Aspergillus nije bezopasna, ona proizvodi toksine koji u slučaju oslabljenog imuniteta mogu uzrokovati infekcije dišnog sustava, ali i upale raznih organa te poprilično ozbiljne simptome. Zato je važno imati dobar imunosni sustav. Zahvaljujemo tvrtci METRIS iz Pule na ustupljenoj SEM mikrografiji, a za više detalja o bolestima uzrokovanim Aspergillusom preporučujemo diplomski rad Ane Miotić: https://repozitorij.mefos.hr/.../mefo.../datastream/PDF/view

Na slici su kositar i ugljik, oboje pripadaju 14 skupini periodnog sustava elemenata tj, obitelji ugljika, samo što ćemo kositar jako teško pronaći u prirodi. Ali zato ćemo ga često pronaći u obliku antikorozivnih slojeva jer on je jako otporan na koroziju. Čak se koristi i u oblaganju limenki u koje se pohranjuje hrana - u tolikoj mjeri da se limenke u engleskom nazivaju "tins" ili "tin can" - prema engleskom nazivu za kositar, koji je, pogađate - "tin". Zahvaljujemo tvrtci METRIS (https://www.centarmetris.hr/) i Vedrani Špadi na ustupljenoj mikrografiji, a javite nam se u inbox ako želite da obojimo i vaše SEM slike.

mikroskop.i.ja Morski ježinci spadaju u radijalne zrakastosimetrične/peterozrakaste životinje - što je vidljivo ako ih promatramo u poprečnom presjeku, uključivo i njihove iglice. Uporabom obojenja primjećujemo da je simetrija precizna, iako je jedna strana iglice zadebljanija od druge. Zahvaljujemo METRISU na ustupljenoj fotografiji, a slobodno nam se javite ako želite da objavimo i vaše mikroskopijske slike. #SEM #microscpy #electronmicroscopy #marinebiology

Fotografija tjedna: pelud tratinčice. Toliko sitna da je jedva vidimo i često udahnemo bez da to uopće osjetimo. Pelud. Osim - ako smo alergični. Tada buđenje prirode u proljeće izaziva sav niz nevolja, posebno kada znamo da pelud može biti nošena vjetrom i do 100 km (iako se to uglavnom odnosi na pelud biljaka znatno viših od tratinčice). Ovo je toliko bitan proces da postoji čak i grana biologije koja proučava takav pasivan transport - aerobiologija. Za više informacija o aerobiologiji preporučujemo ovaj link: https://www.plivazdravlje.hr/.../Aerobiologija-i-peludne... Zahvaljujemo METRIS-u iz Pule na ustupljenoj fotografiji. Pošaljite nam vaše slike vezane uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom. Vrlo rado ćemo ih i obojati prije promoviranja.

Fotografija tjedna: penicilin i kristal. Vjerojatno već svi znate da su na živu muku znanstvenika, mnog a znanstvena otkrića nastala - pukom slučajnosti. Najpoznatiji takav primjer vjerojatno je razvoj antibiotika, upravo zahvaljujući plijesni poput ove sa slike. Ako vas zanimaju detalji o tome kako je nastao prvi antibiotik i to usred II. svjetskog rata (što je uključivalo i dostavu podataka padobranom) predlažemo ovaj tekst: https://www.skole.hr/alexander-fleming-i-otkrice-penicilina/ Zahvaljujemo METRIS-u iz Pule na ustupljenoj fotografiji. Pošaljite nam vaše slike vezane uz svijet gledan (bilo kakvim) mikroskopom. Ako se radi o mikrografijama snimljenim elektronskim mikroskopom, vrlo rado ćemo ih i obojati za vas, kao što smo to napravili i za ovu sliku!

Na slici je lažno obojena jednostanična alga koja spada pod morski plankton Jadranskog mora. Njen egzoskelet je izgrađen od kalcijevog karbonata i nazivaju se kokosfere, odakle dolazi i njen naziv kokolitofora. Zahvaljujemo Institut za oceanografiju i ribarstvo na ustupljenoj fotografiji! #SEM #microscopy #mikroskopija #marinebiology — in Split, Croatia.

Jeste li čuli za organizme toliko otporne da se čak i zovu dugo-živci? Ovi mali beskralježnjaci žive u vodi, a isušivanje preživljavaju zahvaljujući višeslojnoj kutikuli koja je toliko posebna da je naš kolega Siniša Habazin o njoj napisao cijeli diplomski rad. O radu možete više saznati ovdje: https://www.bib.irb.hr/715321, a ako želite da obojimo i vašu SEM sliku, javite nam se na info@mikroskopija.hr. A u komentarima željno čekamo čuti vaše mišljenje zašto original SEM slike nisu u boji.

Pretpostavljamo da znate kako postoji elektronski mikroskop s kojim se mogu vidjeti jako sitni detalji, koje čak ni najbolji svjetlosni mikroskopi ne mogu razlučiti. A jeste li znali da elektronski mikroskopi mogu otkriti i koji elementi se nalaze u uzorku kojeg snimamo? I ne samo to, oni prikazuju i točnu lokaciju pojedinih elemenata u tom uzorku. Što mislite, koji element je najviše zastupljen u slici na uzorku?

Iako postoje različiti farmaceutski sustavi za dostavu lijekova s kontroliranim oslobađanjem, u zadnje dvije pandemijske godine vidjeli smo koliko je bitno razvijati nove takve sustave. Stoga vam danas donosimo priču o novom potencijalnom sustavu za dostavu lijekova - polimernim nanokapsulama. Ove nanokapsule imaju čvrstu ovojnicu tanku svega desetak nanometara koja se zbog svog polimernog sastava može skupiti i raširiti ovisno o pH medija u kojem se kapsula nalazi. Na taj se način ciljano može otpustiti lijek iz unutrašnjosti kapsule. Više o tome kako su ove nanokapsule pripravljene i karakterizirane možete pročitati ovdje: https://www.sciencedirect.com/.../pii/S0927775722011402.... Zahvaljujemo kolegi Tinu Klačiću (Kemijski odsjek PMF, Zagreb) na ustupljenoj AFM snimci. Slika je snimljena mikroskopom atomskih sila Multimod 8E tvrtke Bruker. 🧑‍🔬 Ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. 📩 #microscopy #pharmacy #polimer #nanocapsules

Kako se jučer obilježavao Majčin dan, mi smo našu ovotjednu objavu odlučili posvetiti jednoj jako bitnoj osobi, a to je Henrietta Lacks (1920. - 1951.), poznata i kao majka moderne medicine. 👑 HeLa stanice koje možete vidjeti na fotografiji su dobile ime po prvim slovima imena i prezimena Henriette Lacks. Nakon što su liječnici otkrili da Henrietta ima rak grlića maternice, odlučili su uzeti uzorke stanica tumora te ih poslati u obližnji laboratorij kao materijal za dodatna istraživanja bez da su tražili njezino odobrenje. Njezine tumorske stanice su bile besmrtne te su tada prvi puta uzgojene u kulturi van ljudskog organizma. Nedugo nakon otkrića, HeLa stanice postaju dostupne znanstvenicima u cijelom svijetu. 🧪 Zahvaljujemo se kolegici Martini Radić na ustupljenoj fotografiji, a ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr.

Davne 1857. godine, fiziolog Albert von Kölliker je primijetio da je raspored granula u stanici uređen na specifičan način. Danas su nam te granule poznate kao mitohondriji. Mitohondriji su stanična tjelešca eukariotskih stanica u kojima se događa stanično disanje. Imaju vlastitu DNA pa za njih možemo reći da su poprilično moćni organeli. Mitohondrije nalazimo u gotovo svim stanicama te su jako važni organima koji zahtijevaju puno energije kao što su srce, mozak, mišići i jetra. Na kraju krajeva, nemaju ni za što nadimak "powerhouse of the cell". 💪 Zahvaljujemo se Martini Radić s Instituta Ruđer Bošković na ustupljenoj fotografiji, a ako želite da objavimo i/ili obojimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. 😊

Još jedan predivan prikaz stanica, unatoč tome što se radi o stanicama raka koje su otporne na terapiju. Rizičnih čimbenika za nastanak melanoma je više, a jedni od najvažnijih su izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju i opekline od sunca. Tu se posebno ističu kratkotrajno intenzivno izlaganje suncu i teške opekline (osobito u djetinjstvu). Svjetliji fototipovi kože također predstavljaju čimbenik rizika, a tu se osobito ističu crvenokose osobe s pjegama na koži. Veliki je rizik i navika odlazaka u "salone za sunčanje" (solarije). Ovaj tekst je preuzet s portala Pliva zdravlje (https://www.plivazdravlje.hr/.../Melanom-rizici-rano...) gdje možete saznati dodatne informacije o melanomu, a mi od srca zahvaljujemo mikroskopičarima s Institut Ruđer Bošković na ustupljenoj fotografiji

Jeste li i vi i dok ste bili djeca zadivljeno proučavali mitozu i mejozu? 😍 Ili vam je padao mrak na oči kada bi to bila nastavna tema na satu biologije? 😴 Radovali se ili ne, danas vam donosimo fotografiju metafaze (mitoza). Mnogo toga može poći po zlu ako se metafaza ne odvije po "zamišljenom" planu. Nas je ova fotografija jednostavno ostavila bez teksta pa više informacija o posljedicama možete pronaći na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3681845/. Veliko hvala timu dr. Ive Tolić koji nam je ustupio ovu očaravajuću fotografiju! Ako želite da objavimo i/ili obojimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. 😊 #microscopy #mitosis #metaphase

Već niz godina pojam matičnih stanica obećava regeneraciju i nadu u izlječenje cijelog niza bolesti. No zašto je to tako? Zato što su matične stanice multipotentne. To znači da se u početku iste stanice mogu s vremenom razviti u gotovo sve tipove stanica prisutne u ljudskom tijelu i mogu nekome doslovno spasiti život. O njihovoj važnosti govori i podatak da i u Zagrebu nalazi banka krvi iz pupkovine u koju se mogu pohraniti matične stanice za vlastitu, ali i opću dobrobit. Više informacija o tome možete pronaći ovdje: https://www.kbc-zagreb.hr/banka-krvi-iz-pupkovine-v2.aspx

Do sada smo već nekoliko puta pisali o dijatomejama. Ovu fotografiju vam ostavljamo kao jedan lijepi primjer vrste Trieres mobiliensis. 🤩 Zahvaljujemo se kolegama iz Laboratorija za plankton i toksičnost školjkaša Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji su nam ustupili ovu prekrasnu fotografiju. 🤗 Ako želite za obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. 📩 #microscopy #olympus

Upoznajte morski dinoflagelat, Protoperidinium sp. Možete ga pronaći u našem Jadranskom moru i morate priznati da izgleda fenomenalno. Unatoč tome, ne preporučujemo druženje s njim u velikim količinama - i pod druženje prvenstveno mislimo na njegovu konzumaciju. On u sebi sadrži toksin odgovoran za trovanja - i to ona za koja obično optužimo dagnje i slične školjkaše. Školjkaši su filtratorni organizmi te pri cvjetanju mora mogu nakupiti puno toksina iz dinoflagelata u svom organizmu. Kada tome pridodamo da mi obično pojedemo puno "plodova mora" u jednom obroku, količine ovih toksina postaju dovoljne da nam uzrokuju tegobe. No ovo se dešava vrlo rijetko u našem moru tako da ne brinite, male su šanse da vam toksini iz dinoflagelata zapapre obrok. Zato bezbrižno uživajte na godišnjem odmoru! Zahvaljujemo Laboratoriju za plankton i toksičnost školjkaša Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu na ustupljenoj mikrofotografiji. Ako i Vi imate kakvu interesantnu fotografiju snimljenu vašim mikroskopom, pošaljite nam je i sa zadovoljstvom ćemo je objaviti

Iiii nastavljamo tamo gdje smo stali. 🥳 Sigurno su vas još kao djecu roditelji naučili da nikada ne sudite knjigu po koricama. Možda tada niste shvaćali koliko je ta izreka široko primjenjiva, a možda nikada niste ni shvatili. Ako se radi o ovom drugom, mi smo tu da vam pomognemo! 🫶 Na fotografiji možete vidjeti vrstu roda Protoperidinium o kojem smo već prije gotovo godinu dana pisali. Da ponovimo, može se naći u Jadranskom moru, sadrži toksine, "plodovi mora" su zakon i hrane se dinoflagelatima (da, oni su ti koji sadrže toksine), trovanje nakon obilnog ručka ili večere. Iako na prvi pogled izgledaju fantastično, brzo nam prestanu biti ako postanu uzrok naših probavnih tegoba. Mene je otac naučio da nakon ružnog dolazi lipo pa vas ja želim razveseliti činjenicom da se u Jadranskom moru to događa toliko rijetko da se bez ikakve brige možete najesti svega što vam srce, a i želudac požele. 🍽 Zahvaljujemo se kolegama iz Laboratorija za plankton i toksičnost školjkaša Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu na ustupljenoj fotografiji. Ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom. slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. 📩 #microscopy #leica #dinoflagellates #protoperidinium #toxins #shellfish

Etimologija imena roda Dinophysis dolazi od grčkih riječi "deinos" (δεινός) što znači užasan i "physis" (φύσις) što znači priroda. Uobičajeno stanište vrsta roda Dinophysis su tropske, umjerene, obalne i oceanske vode. Iako je većina vrsta morska i planktonska, nekoliko ih je pronađeno i u obalnim lagunama. Pojedine vrste roda Dinophysis proizvode lipofilne toksine (okadaičnu kiselinu i njezine derivate te pektenotoksine) koji predstavljaju veliku prijetnju akvakulturi školjkaša u Europi, Japanu, Čileu i Novom Zelandu. Više o toj problematici možete pronaći na: https://www.sciencedirect.com/.../abs/pii/S1568988311001442. 🧐 Zahvaljujemo se kolegama iz Laboratorija za plankton i toksičnost školjkaša iz Splita što su nam ustupili ovu zadivljujuću fotografiju. 🤩 Ako želite da obojimo i/ili objavimo i vašu fotografiju vezanu uz svijet gledan bilo kakvim mikroskopom, slobodno nam se javite na info@mikroskopija.hr. Čekamo vas! 📩 #microscopy #olympus #dinoflagellates #dinophysis #dinophysiscaudata #toxins #aquaculture #shellfish