Aktualnosti
Objavljeno:
30. siječnja 2024.
Tijekom prosinca 2023. pokrenuli smo pilot projekt mikroskopijskih radionica za učenike „Od sitnozora do AI – mikroskopiranjem do STEM-a“.
Pod pokroviteljstvom tvrtke ZEISS Hrvatska koja nam je ustupila 10 školskih mikroskopa, oformili smo digitalnu učionicu i testirali je s učenicima Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile u Pazinu te učenicima viših razreda nekoliko osnovnih škola na području grada Poreča, uz potporu Društva Naša djeca (DND) Poreč. Kako nam je bilo? Slike će reći više od riječi:
Bitno je postaviti prava pitanja!
Kroz naše smo radionice željeli odgovoriti na neka temeljna pitanja:
· Mladi doživljavaju STEM kao nešto što se uči većinom pasivno, iz knjiga ili predavanja profesora. No, mora li to biti tako?
· Možemo li pristupom učenja kroz eksperimentiranje, uz pravu kombinaciju praktičnog rada, demonstracije i teorije, uz spoj tradicionalnih i najnovijih tehnologija pružiti budućim mladim stručnjacima i znanstvenicima uvid u cjeloviti znanstveni proces – od ideje do prezentacije rezultata? Možemo li u njima zapaliti „STEM iskru“?
· Kako to učiniti u pravim omjerima da učenje i znanost, iako ozbiljni još uvijek budu igra?
· Možemo li to učiniti kroz mikroskopiju?
Po malo od svega…..ili koncept ukratko
Zašto se igrati ako više nismo djeca? Smijemo li se uopće u znanosti igrati? Mi čvrsto vjerujemo da smijemo i trebamo, jer učenje kroz zabavna iskustva i igru razvija kognitivne sposobnosti i njeguje znatiželju koja je osnova za postavljanje ključnih pitanja u svim STEM područjima.
Naša se radionica stoga željela poigrati povijesnim činjenicama, znanstvenim metodama i novim tehnologijama i provesti svoje polaznike na lagan i zanimljiv način, kroz prošlost, sadašnjost i budućnost mikroskopije. Jer, ima li boljeg instrumenta od mikroskopa za istraživanje kompleksnosti svijeta koji nas okružuje?
Kroz priče o starim mikroskopima i znanstvenicima iz naše prošlosti zaslužnima za razvoj mikroskopije u Hrvatskoj, ispričali smo našim polaznicima kako je STEM izgledao nekada. Usvojili smo zatim osnovne mikroskopijske pojmove i upoznali se s principima rada svjetlosnog mikroskopa. Naučili smo kako pravilno koristiti mikroskop, pripremiti preparat, snimiti sliku (mikrofotografiju), analizirati je i obraditi te objasniti dobiveni rezultat na znanstveni način. Naučili smo da je i crtanje neizostavni dio mikroskopiranja. Crtali smo na klasičan način, ali iskušali smo i crtanje pomoću aplikacije Labscope. Posebnu smo pažnju posvetili primjeni umjetne inteligencije u obradi i analizi rezultata te našim sudionicima predstavili smjerove u kojima se razvijaju danas najmodernije mikroskopijske tehnike u svijetu. Uz sve to, uspjeli smo se i zaustaviti na trenutak da bi se posvetili ljepoti, neizostavno prisutnoj u ovoj avanturi otkrivanja nevidljivog – prikazali smo STEAM i umjetnički element koji oplemenjuje STEM discipline.
Pričanje priča
Nema igre bez priča. A znanost ih može ispričati bezbroj – nevjerojatnih, zanimljivih, uzbudljivih, sa sretnim (a ponekad i tužnim) krajem. Zato smo ispričali nekoliko odabranih – s poukom.
Ispričali smo priču o tome zašto žene nisu bile poželjne u europskim sveučilišnim klupama sve do početka 20. stoljeća i onu o tome zašto je potres u Zagrebu zaslužan za to da smo saznali kako je moguće napraviti funkcionalan elektronski mikroskop za diplomski rad i dobiti ocjenu vrlo dobar (4).
Potražili smo (i pronašli!) dugoživce (vodene medvjediće) u uzorku mahovine i usput čuli priču o njihovim čudesnim super-moćima preživljavanja ekstrema u okolišu. U priči smo čuli i ponešto o tome kako se ove mikroskopske životinjice koriste kao modelni organizmi za istraživanje mehanizama odgovora na stres i prilagodbe klimatskim promjenama ali i za otkrivanje novih tehnologija čuvanja lijekova.
Pod lupom smo zatim pogledali osu i usput ispričali priču o zlatnoj papirnatoj osi koja ima zahtjevan društveni život. Kako bi mogle pratili tko je tko u složenom poretku u osinjaku, ose su razvile sposobnost prepoznavanja lica. Čuli smo kako je izgledao nedavni eksperiment kojim je to dokazano i kako se njegovi rezultati koriste u istraživanju evolucijski uvjetovanih prilagodbi.
Fascinirala nas je eksplozija boja latice maćuhice ali i njene papile, čija se geometrija koristi za izradu biomimetičkih materijala, kao što su npr. vodootporne fasadne boje.
Vidjeli smo kako izgleda žbuka s cisterne iz perioda 300-400 g. pr.Kr., s arheološkog nalazišta na kojem je pronađena Psefizma iz Lumbarde, monumentalni kameni natpis koji dokumentira osnivanje grčke kolonije na otoku Korčuli i jedan od najznačajnijih spomenika grčke civilizacije u Hrvatskoj. A mikroskopirali smo i stijenku minijaturne antičke urne, naučivši usput kako se kemija koristi u arheologiji, restauratorstvu i konzervatorstvu.
Bilo je tu još puno toga, a o čemu smo sve pričali, uvjerite se sami, pogledom na naš letak.
Testovi (oh neee!)
Nema škole bez testova. Ali i testovi mogu biti zabavni, a uspjesi mogu biti i nagrađeni. Zato smo se igrali pomoću platforme za učenje Kahoot. Djelić atmosfere s našeg Kahoot kviza možete doživjeti ako pogledate ovaj video:
I domaća zadaća, naravno
Nema ni škole bez domaće zadaće. Naša je bila: dobrovoljno sudjelovanje u video natjecanju. Najbolji video materijali snimljeni na radionici osvajaju kao nagradu ocjenu u dnevniku i gostovanje u Genetičkom laboratoriju Instituta u Poreču.
Rezultate možete vidjeti u video obliku ovdje:
Video 1. Ida Baća i Lucija Mišetić, 4.c
Video 3. Aleksandra Leona Jurić i Nevena Rilak, 2.c
Video 5. Josip Juričić i Tea Šaponja 2.c
Svim autorima zahvaljujemo na trudu, angažmanu i sasvim osobnom pogledu na ovu našu radionicu.
Što su rekli polaznici
Radionica mi se jako svidjela, mislim da su svi mogli sudjelovati, vidjeti i čuti nešto novo. Posebno mi se svidjelo kada smo sami radili uzorke za mikroskopiranje. Katarina Munda 2.c
Radionica mi se svidjela jer je bila opuštena atmosfera i svi smo lijepo surađivali. Voditeljice su bile simpatične i odlično su osmislile radionicu. Drago mi je da sam imala priliku prisustvovati jer je bilo jako zanimljivo te smo kroz teorijski i praktični dio puno toga naučili o povijesti mikroskopa i mikroskopiranju. Paola Tomašić 2.c
Evo moje mišljenje o radionici… Radionica je bila zanimljiva i interaktivna. Naučila sam puno toga o mikroskopiji i o njenoj povijesti. Jako su mi se dojmile informacije o ženama u STEM-u. Zabavila sam se! Leona Aleksandra Jurić 2.c
Uvijek nam je drago kad možemo sudjelovati u projektnoj nastavi, aktivnosti ovakvog tipa uvijek dodatno motiviraju učenike na rad i učenje. Projekt ovog tipa ne da je samo jako dobro osmišljen nego je bio jako dobro i razrađen pa je realizacija usitinu bila laka i jednostavna unatoč tome što je bilo jako puno obaveza prije i poslije radionice te naravno na samoj radionici. Meni se osobno najviše dojmio balans između starih i novih metoda rada što šalje jednu jasnu poruku – ne trebamo odbaciti staro, ali tako isto ne smijemo odbacivati niti novo nego od oboje izvući ono najbolje. Primjerice, učenici su sami izrađivali svoje preprate i crtali olovkom ono što su mikroskopirali, kao što je to od samih početaka mikroskopiranja iz 17 stoljeća, a u isto to vrijeme su koristili najnoviju tehnologiju gdje su mikroskopi bili spojeni na mobitele. Nadam se da će ovakav pristup povezivanja školskih ustanova sa institutima, sveučilištima, zdravstvenim organizacijama, proizvođačima odnosno svih zajedno zaživjeti u većoj mjeri jer mislim da nema ništa važnije od edukacije mladih. Nikolina Kostadinović, magistra biologije
Odgovori na pitanja s početka
Vratimo li se pitanjima s početka ovog teksta, možemo reći samo jedno – dobili smo odgovore na njih. Mladi MOGU doživjeti STEM na sasvim drugačiji i sasvim svoj način. Ima tu iskre, ima i sjaja u oku, učili su oni, a učili smo uz njih i mi, veselo i razigrano, opušteno i efektivno.
I što sad?
Pa, idemo dalje,naravno! Ovo je bio pilot projekt, kojim smo željeli uspostaviti inovativni model koji će se moći primijeniti na području cijele Hrvatske (i šire), uz adaptacije prilagođene specifičnostima područja i potrebama korisnika. Usavršit ćemo i unaprijediti cijelu ideju i nadamo se, uz potporu budućih pokrovitelja i nadležnih institucija, nastavit ćemo promovirati STEM na jedan malo drugačiji način.
I za kraj, HVALA!
Ovom se prilikom još jednom od srca zahvaljujemo tvrtki Zeiss Hrvatska, Gimnaziji GSŠJD i profesorici Nikolini Kostadinović, Institutu za poljoprivredu i turizam, Hrvatskom mikroskopijskom društvu, DND-u Poreč i svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji radionica.
Posebno zahvaljujemo učenicima na znatiželji, entuzijazmu, pitanjima i aktivnom sudjelovanju. Čvrsto vjerujemo da su među njima budući vrsni stručnjaci i znanstvenici, a sasvim sigurno znamo da na njima počiva i naša budućnost.
Mirela Uzelac i Danijela Poljuha