Cilj kongresa je potaknuti razmjenu znanja i iskustava te predstaviti najnovija dostignuća u razvoju i primjeni mikroskopskih tehnika u biologiji, medicini, materijalnim znanostima, biotehnologiji, nanotehnologiji i drugim interdisciplinarnim područjima. Kongres pruža platformu za umrežavanje istraživača, uspostavljanje novih suradnji te jačanje mikroskopske zajednice u Hrvatskoj i regiji.

Program kongresa obuhvatit će pozvana predavanja međunarodno priznatih stručnjaka, usmena i posterska izlaganja sudionika, kao i predstavljanje suvremenih tehnologija i metodoloških pristupa u mikroskopiji. Poseban naglasak stavljen je na interdisciplinarnost i primjenu naprednih mikroskopskih metoda u suvremenim znanstvenim istraživanjima.

Kongres će se održati u Osijeku, gradu bogate akademske i znanstvene tradicije, koji sudionicima pruža poticajno okruženje za znanstvenu raspravu i profesionalno povezivanje.

Sudionici se pozivaju da pravovremeno prate važne datume vezane uz prijavu sažetaka, registraciju i ostale kongresne aktivnosti. Informacije o kotizacijama, smještaju, mjestu održavanja, pozvanim predavačima te organizacijskim i znanstvenim odborima dostupne su na službenim stranicama kongresa.

Pozivamo sve zainteresirane istraživače, nastavnike, stručnjake i studente da sudjeluju na CMC2026 te svojim doprinosom sudjeluju u daljnjem razvoju i promociji mikroskopije.

Bitni datumi:

Otvaranje prijave sažetaka i rane registracije: 15. svibnja 2026.
Rok za ranu registraciju (Early Bird): 26. lipnja 2026.

Rok za redovnu registraciju: 15. rujna 2026.
Registracija na licu mjesta: 16. – 18. rujna 2026.

Za sve detaljne informacije molimo posjetite službenu mrežnu stranicu kongresa:
https://mikroskopija.hr/cmc2026/

Na samom događaju o prof. Wrischer govorilo je mnogo ljudi, od članova obitelji i prijatelja, preko kolega i poznanika iz akademskih krugova, do drugih zaljubljenika u znanost i mikroskopiju. Sudionici su podijelili osobne uspomene, profesionalne anegdote i refleksije o njezinom doprinosu znanstvenoj zajednici, što je dovelo do vrlo toplog i inspirativnog susreta.

U čast prof. Wrischer, Hrvatsko mikroskopijsko društvo nazvalo je interni natječaj za sufinanciranje mladih znanstvenika na početku njihove karijere kako bi mogli sudjelovati na međunarodnim skupovima povezanima s mikroskopijom. Ovim natječajem potiče se daljnji razvoj mladih istraživača, razmjena znanja i iskustava te njihovo uključivanje u međunarodnu mikroskopsku zajednicu, što vjerujemo da bi prof. Wrischer posebno cijenila.

Predstavljanje knjige i popratne aktivnosti još jednom su naglasile važnost mikroskopije, znanosti i nasljeđa prof. Wrischer u širem društvenom i znanstvenom kontekstu.

Galerija slika s događaja dostupna je na ovoj poveznici.

No Caption

No Caption

No Caption

No Caption

No Caption

No Caption

No Caption

No Caption

No Caption

Knjiga donosi pregled njezina iznimno bogatog profesionalnog puta – od istraživačkog rada i razvoja elektronske mikroskopije, preko dugogodišnjeg djelovanja na Institutu Ruđer Bošković i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, do mentorsko-edukativnog doprinosa generacijama studenata i mladih istraživača. Prof. Wrischer bila je redovita profesorica PMF-a, članica suradnica HAZU te istaknuta članica oba naša društva, ostavivši dubok trag u hrvatskoj znanstvenoj zajednici.

Predavanje i predstavljanje knjige pružit će uvid u život i rad znanstvenice koja je, unatoč skromnosti i samozatajnosti, svojim djelovanjem obilježila čitavo područje mikroskopije i biljne biologije u Hrvatskoj – i na čijim „ramenima“ mnogi od nas danas stoje.

Knjigu će predstaviti njezini autori:
Dominik Hudolin, Hrvoje Lepeduš i Nikola Ljubešić.

Datum i vrijeme: ponedjeljak, 8. prosinca 2025. u 11:00 sati
Mjesto: Prirodoslovno-matematički fakultet, Geološki odsjek, Horvatovac 102a, dvorana 007

Radujemo se Vašem dolasku!

U prilogu pogledate pozivnicu na Prezentaciju!

No Caption

No Caption

No Caption

No Caption

No Caption

Autorice slika: doc.dr.sc. Vedrana Špada i Josipa Bilić, mag.ing.mol.biotechn. iz Centra za istraživanje METRIS Istarskog veleučilišta.

Zahvaljujemo autoricama na trudu i poslanim slikama! Uživajte:

No Caption

No Caption

No Caption

No Caption

„Umjetnost je u nama – savršenstvo mikrostrukture“

Ovogodišnja Noć muzeja na temu „Nova publika“, obilježena je i na Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju (Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet). Povodom manifestacije interdisciplinarni tim u sastavu (prof. dr. sc. Snježana Kužir, dr. sc. Lucija Bastiančić, Nikolina Škvorc, dr. med. vet., Marko Poletto, dr. med. vet. i Elena Poljuha, studentica) organizirao je interaktivnu izložbu pod nazivom „Umjetnost je u nama – savršenstvo mikrostrukture“. Izložba je na jedinstven način povezala mikroskopiju s umjetnošću, demonstrirajući kako se klasične i digitalne tehnike mogu uspješno integrirati u obrazovne svrhe. 

Dio izložbe činile su slike mikrostrukture organa naslikane tehnikom ulja na platnu (autor Silvio Trapan). Pokraj slika bili su postavljeni svjetlosni mikroskopi s histološkim preparatima organa i studentskim crtežima istih. Bojice za crtanje postavljene uz mikroskope poticale su posjetitelje da prenesu svoja mikroskopska otkrića na papir. Time su se mogli staviti u položaj studenata koji u sklopu kolegija Histologija i opća embriologija mikroskopiraju, crtaju i označavaju stotinjak histoloških preparata tkiva i organa. Osim ovog „klasičnog“ pristupa, digitalni skenovi istih organa projicirani projektorom omogućili su posjetiteljima uvid u napredak i upoznali ih s potencijalom korištenja tehnologije u obrazovne svrhe.

Središnji dio izložbe prezentiran je kroz rad Elene Poljuha, studentice druge godine Akademije likovnih umjetnosti, koja je crtajući po tabletu spojenom na interaktivnu ploču stvarala digitalne slike organa. Navedenim je dodatno istaknuta važnost digitalizacije i njezin potencijal kako u umjetnosti tako i u znanosti. Spoj tradicionalnih slika ulja na platnu, mikroskopiranja, digitalnih skenova i ovakvog prikaza suvremene digitalne umjetnosti pokazao je kako se može pristupiti novim metodama učenja kroz kreativnu upotrebu tehnologije.

Izložba „Umjetnost je u nama – savršenstvo mikrostrukture“ istaknula je prednosti spoja umjetnosti i mikroskopije, otvarajući nove puteve u edukaciji i istraživanju. Zorno je prikazala način na koji digitalne tehnologije mogu olakšati razumijevanje složenih mikrostruktura unutar tijela, postavljajući time novi edukativni standard.

Autorica teksta: dr. sc. Lucija Bastiančić

Organizatori manifestacije (redom na slici): Nikolina Škvorc, dr. med. vet.; Elena Poljuha, studentica; dr. sc. Lucija Bastiančić; prof. dr. sc. Snježana Kužir; Marko Poletto, dr. med. vet.

Sudionici u izložbi „Umjetnost je u nama – savršenstvo mikrostrukture“.

Mapa izložbe i studentski crteži. U pozadini su vidljive slike ulja na platnu autora S. Trapana.

Označeni studentski crteži s vježbi iz kolegija Histologija i opća embriologija (ljubaznošću Zorana Juginovića).

Mikroskopiranje preparata oka uz pomoć slika (ulje na platnu, autor S. Trapan).

Digitalni skenovi projicirani na platnu (ljubaznošću Zorana Juginovića).

Studentica druge godine Akademije likovnih umjetnosti Elena Poljuha stvara digitalnu sliku dijela tankog crijeva i gušterače crtajući po tabletu spojenom na interaktivnu ploču (ljubaznošću Zorana Juginovića).

Posjetitelji izložbe.

Mikroskopiranje uz stručnu pomoć (ljubaznošću Zorana Juginovića).

Pozivamo Vas da pročitate ovaj interviju:

https://istarski.hr/node/87576-istarska-flora-neistrazeno-je-podrucje-cija-me-ljepota-fascinira

Također, posjetite i stranice projekta Naturally kojeg je Danijela voditeljica, zadivit će vas njihov dizajn, a svakako ga zapratite i na twitteru, rijetko koji projekt ima tako dobar PR, dizajn i teme

I za kraj, moramo iskreno zahvaliti Danijeli na trudu koji ulaže u promociju mikroskopije, uz nadu da će to nastaviti raditi još dugi niz godina.

U sklopu sajma održane su razne znanstvene radionice među kojima i ona “Zaviri pod mikroskop” koju je vodila članica HMD-a Mirela Uzelac uz vrijednu pomoć Marinele Šuvalić. 

Na radionici su djeca mogla naučiti koliko mikroskop može povećati sliku, zašto preparat koji gledamo mora biti tanak te čemu služe brojni vijci na mikroskopu. 

Pod različitim su se povećanjima proučavali pelud hibiskusa i bora, puči na prerezu lista, krila leptira, kapljice kišnice, hife gljiva i usni aparati komaraca.

Više o samom sajmu možete pročitati ovdje: Projekt ra(STEM) – Astronomsko društvo Višnjan Astronomsko društvo Višnjan organiziralo prvi znanstveni STEM sajam na Tičanu | Parentium.com

Kroz zabavu se uči, a voditeljice nestrpljivo čekaju sljedeću radionicu.

Bivši predsjednik HMD-a Igor Weber nam je u sklopu 4. hrvatskog mikroskopijskog kongresa otkrio kako je izgledao radni dan na mikroskopu u 90-tim, kada nije bilo opcija kupovine dijelova pa je sudjelovao u izgradnji mikroskopa. Uz to priča i o organizaciji velikih mikroskopijskih kongresa, tome što čini dobrog mikroskopičara te kako vidi razvoj mikroskopije u budućnosti, pa i našeg društva. Zahvaljujemo mu na ovom intervijuu, kao i stipendistima koji su ga snimili: Daniela Petrinec, Dominik Hamer i Sara Marijan.

Marin Šoufek je direktor Mikroluxa, dugogodišnjeg sponzora HMD-a te smo iskoristili prigodu da upoznamo kako je izgledao njegov životni put i rad u mikroskopiji. Zahvaljujemo njemu i našim stipendistima, Danieli Petrinec, Dominiku Hameru i Sari Marijan na izradi ovog videozapisa.

Upoznajte doktoranda Vedrana Kojića s Instituta Ruđer Bošković i otkrijte kakve veze imaju filmovi koji pretvaraju svjetlosnu u električnu energiju s mikroskopijom.

Upoznajte vrlo interesantnog mladog znanstvenika s već zavidnom karijerom u inozemstvu, Tima Webera. Zahvaljujemo mu na ovom razgovoru, kao i našoj stipendistici Danieli Petrinec na vođenju ovog razgovora, te Mireli Uzelac na snimanju istog.

Upoznajte jednu od naših vrijednih stipendistica, Saru Marijan. Ona je jedna od mlađih članova HMD-a, no vrlo je aktivna u njemu pa joj moramo zahvaliti i na velikoj pomoći pri funkcionanju samog kongresa, te na pomoći pri snimanju ovih videozapisa, zajedno s Dominikom Hamerom i Danielom Petrinec.

Zahvaljujemo Dariu Klariću iz tvrtke PLIVA što je s nama podijelio svoj životni put vezan uz mikroskopiju. Hvala i Sari Marijan koja je razgovarala s njim, paralelno uz samostalno snimanje videozapisa i zvuka!

Povodom 30. obljetnice samostalnog djelovanja Hrvatskog mikroskopijskog društva i 40. obljetnice osnutka Sekcije za elektronsku mikroskopiju Hrvatskog prirodoslovnog društva, u Poreču je od 18. do 20. svibnja 2022. organiziran 4. Hrvatski mikroskopijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem. Bila je to prilika za povezivanje mikroskopičara iz različitih sektora, posebno značajna zbog mogućnosti održavanja uživo. Detalji o kongresu opisani su u kratkom impressumu s kongresa, a mogu se naći i na službenim stranicama kongresa (CMC 2022 (irb.hr)), a ovdje prenosimo opis izložbe organizirane u sklopu tog kongresa.

Od sitnozora do modernih mikroskopa – priče o mikroskopima i ljudima

 Naglasak izložbe bio je na povezivanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti mikroskopije. Motivirani bogatim, ali i nedovoljno poznatim povijesnim naslijeđem hrvatske mikroskopije kao i hrvatske znanosti u cjelini te potrebom da slijedimo povijesne primjere i prenesemo ih generacijama koje dolaze, koncipirali smo izložbu u šest cjelina. U njima je kronološki i tematski obrađen razvoj mikroskopije u Hrvatskoj, kroz priče o mikroskopima i ljudima, ispričane fotografijom i pisanom riječi.

U prvoj cjelini, naslovljenoj „O mikroskopima i ljudima“ autorice izložbe Danijela Poljuha, Mirela Uzelac i Vida Strasser prikazale su nekoliko crtica iz povijesti kroz popularno-znanstvene članke o svjetlosnom mikroskopu, tzv. sitnozoru i elektronskom mikroskopu (nadsitnozoru) objavljene u časopisu Priroda 1915. i 1942. godine. Svoje mjesto našla je ovdje i priča o prvom elektronskom mikroskopu na prostoru bivše Jugoslavije kojega je 1953. godine u sklopu svojega diplomskog rada izradio Nedeljko Duško Košuta, mladi suradnik na Institutu Ruđer Bošković.

Povijest hrvatske svjetlosne mikroskopije obrađena je u posebnoj cjelini, u kojoj su, između ostalog prikazani neki od znanstvenih radova naših znanstvenika objavljeni 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća u vrhunskim znanstvenim časopisima kao što su Nature, Phytopathology ili Protoplasma. Tradicija mikroskopiranja i edukacije u ovom interdisciplinarnom području ilustrirana je prikazom skripti „Tehnička mikroskopija“ autora dr. sc. Bogdana Varićaka iz 1947. godine. Ova skripta prethodila je prvom mikroskopijskom udžbeniku na ovim prostorima „Mikroskop: teoretske osnove praktične mikroskopije“ koji je napisao isti autor 1950. godine.

Istaknuto mjesto u izložbi zauzele su žene pioniri mikroskopije u Hrvatskoj. Kroz priče o tri znanstvenice koje su svojim radom doprinijele hrvatskoj znanosti, a posebno razvoju mikroskopije, ispričana je i priča o počecima ženskog visokog obrazovanja u Hrvatskoj, kao i o položaju žena u znanosti. Priče su to o Vjeri Petaj Fink (1894.-1987.), prvoj doktorici znanosti iz područja botanike u Hrvatskoj, Vandi Kochansky-Devidé (1915.-1990.), geologinji i paleontologinji i prvoj ženi redovitoj članici Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti te Mercedes Wrischer (1929.-2011.), biologinji i prvoj doktorici znanosti iz područja elektronske mikroskopije.

Četvrta cjelina izložbe bila je posvećena tzv. Zagrebačkoj školi elektronske mikroskopije, tradiciji mikroskopiranja potekloj iz Laboratorija za elektronsku mikroskopiju IRB-a, 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća u svijetu prepoznatljivoj po vrhunskoj kvaliteti rada. Izložene su originalne elektronskomikroskopske fotografije iz perioda 1954.-1986. objavljene u vrhunskim znanstvenim časopisima ili udžbenicima, koje se i danas koriste u obrazovne svrhe.

Popularizacija mikroskopije bila je tema pete cjeline izložbe. Izložene su fotografije nastale u sklopu znanstvenih istraživanja koje su autori ustupili u svrhu popularizacije mikroskopije, u sklopu programa Hrvatskog mikroskopijskog društva (HMD) MikroskopiJA na netu.  Ovim programom članovi HMD-a kroz radionice, snimanje promotivnih videa te druge popularizacijske aktivnosti nastoje pokazati mladima primjenjivost znanja naučenog u školi, potaknuti ih na razvoj vlastitih ideja i usmjeriti ih na daljnje obrazovanje u STEM područjima. Pokazujući im na praktičnim i vizualno atraktivnim primjerima kako znanje stečeno u školi znanstvenici koriste u svakodnevnom radu, mladima se pristupa kroz medije koje oni najbolje poznaju, uporabom koncepta „vidim-razumijem-primjenjujem“.

Izložba završava dijelom posvećenom budućnosti mikroskopije u kojem su prikazane radionice mikroskopiranja organizirane za djecu i mlade, koji su budućnost hrvatske mikroskopije i hrvatske znanosti i u čije se obrazovanje na ovaj način želi i mora ulagati. 

Važno je naglasiti da je izložba nastala zahvaljujući podršci brojnih članova HMD-a, a nadasve velikoj potpori prof. dr. sc. Nikole Ljubešića, koji je vrijednim informacijama, ustupljenim povijesnim materijalima i dragocjenim svjedočanstvom o nekim prošlim, naizgled posve drugačijim, ali u mnogočemu ipak istim vremenima, doprinio vjerodostojnosti, tonu i poruci izložbe.

Priče ispričane ovdje, slijedeći nit vremena, svjetla i elektrona, samo su maleni dio naše bogate povijesne znanstvene baštine te prvi korak u nastojanjima da se toj povijesti i uzorima koje ona krije pristupi s pažnjom i poštovanjem koje zaslužuju. Ujedno je to i pokušaj da se na ovaj način na trenutak zaustavi vrijeme, u mikrosvijetu uhvati veličina, pronađe nada i sve to, u paketu slike i riječi  ovjekovječi za one koji dolaze iza nas. 

Za prijavu potrebno je poslati jedan od slijedećih materijala: sliku uzorka, prezentaciju ili skriptu vezanu uz područje mikroskopije, te potpisane izjave iz privitka.

1. Sudionici koji pošalju sliku uzoraka snimljenu bilo kojom mikroskopijskom tehnikom dobit će majicu „Dobro radim pod pritiskom“ i zahvalnicu HMD-a za sudjelovanje u programu.
2. Sudionici koji pošalju edukativne prezentacije s tematikom mikroskopije dobit će majicu „Dobro radim pod pritiskom“, držač za mobitel i zahvalnicu HMD-a za sudjelovanje u programu. Prezentacije mogu biti s prethodno održanih predavanja, ali moraju biti napravljene od strane osobe koja ih šalje jer ćemo istu navesti kao autora.
3. Sudionici koji daju intervju o svojem iskustvu o radu u mikroskopiji dobit će majicu „Dobro radim pod pritiskom“, držač za mobitel te torbu „Fokusiraj se“ i zahvalnicu HMD-a za sudjelovanje u programu.
4. Sudionici koji kroz predavanje predstave jedan aspekt mikroskopije i/ili njenu uporabu u svakodnevnom radu dobit će certifikat o održanom pozvanom predavanju, majicu „Dobro radim pod pritiskom“, držač za mobitel, torbu „Fokusiraj se“  i zahvalnicu HMD-a za sudjelovanje u programu. Održana pozvana predavanja bit će javno objavljena i prvenstveno namijenjena studentima i mladim znanstvenicima, no bit će na raspolaganju i široj društvenoj zajednici.

Svi prikupljeni edukativni materijali o mikroskopiji će biti besplatno dostupni svima putem naših internetskih stranica i/ili društvenih mreža s ciljem promicanja mikroskopije i mogućnosti mikroskopa dostupnih u Hrvatskoj.

U Zagrebu, 25. veljače. 2022.

dr. sc. Suzana Šegota,

predsjednica HMD